
Pivo gasi žeđ, osvežava, krepi i relaksira. Ono
je i jako zdravo. Pozitivan učinak i lekovitost piva ljudi su prepoznali još u
pradavna vremena.
U starom
Egiptu pivo je kao napitak koji krepi i daje energiju bilo obavezni deo
obroka robova - graditelja piramida. Osim za vraćanje snage nakon
napornog
rada, pivo je tada kao napitak sirotinje zamenjivalo i uglavnom nečistu
vodu. Osim za piće, pivo se koristilo i u kozmetičke svrhe za
osvežavanje kože lica i
prevenciju kožnih oboljenja.
Različiti proizvođači piva preporučuju optimalne temperature na kojima se piju njihova piva. Međutim, u
zavisnosti od vrste, podvrste i od sastojaka piva mogu se dosta precizno
odrediti temperature na kojima pivo zadržava najbolji kvalitet. Na primer, pilsneri
se služe na dosta niskim temperaturama, oko 0°C, dok većina britanskih aleova,
portera i stouta na temperaturama podruma („British Cellar Temperature“),
od 5°C do 11°C, a neki čak i do 13°C.
Temperatura veoma utiče na ukus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljen dioksida, pa je time manje izražen ukus i miris piva. Hladnije pivo utiče na receptore ukusa i mirisa. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:
Podela piva prema polaznoj sirovini:
Osnovna sirovina za proizvodnju svih tipova piva je ječam, odnosno slad, u nekim slučajevima je dozvoljena zamena dela slada drugim sirovinama. Najčešći dodaci su kukuruz, pšenica i raž.
Podela se bazira na udelu ekstrakta u masi osnovne sladovine pre vrenja. Podela je sledeća:
•Laka piva- 6-9% ekstrakta. Vrlo su prijatna za vreme letnjih vrućina.
•Standardna piva- 10-12% ekstrakta. Ovo je najčešća vrsta piva. Nazivaju se još i stona piva.
•Specijalna piva- 12,5-14% ekstrakta. Ova piva se nazivaju „puna“ piva, zbog punoće ukusa koju uzrokuje veća količina neprevrelog ekstrakta.
•Jaka piva- 18-20% ekstrakta. Ova piva sadrže i više alkohola od standardnih piva i najpoznatija su Bock, Stark i Festbier.
•Ječmena piva- 16-26% ekstrakta. Ova piva imaju veliku punoću ukusa a sadržaj alkohola obično prelazi 8%.
Podela pivca prema sadržaju alkohola:
Sadržaj alkohola u pivima koja se danas proizvode se kreće u rasponu od 0,5% do 10%. Piva se na osnovu ove podele dela na:
U predhodnom postu sam izložila po čemu sve
razlikujemo piva. Daklem da obnovimo gradivo. Vrste piva se razlikuju
po: po boji, vrsti
kvasca, načinu varenja, prema sadržaju ekstrata, prema procentu
alkohola, prema polaznoj sirovini i sl.
Rekli smo da je osnovna podela piva na "ale" (ejlovi) i "lager"....o njima ponaosob će mo kasnije...a sad.....
Podela piva prema boji:
Osnovna podela piva prema boji je na SVETLA, TAMNA I CRNA.
Khm.....da počnem....vrste piva...avaj...hahha......šta mislite koliko ih je? A??? Ne možete ni da predpostavite.....
Pa da počnemo......Vežite se! Polećemo...
Čak i u današnje vreme, vreme interneta, kada su raznorazne informacije lako svima dostupne, pivopije misle da postoje samo dve vrste piva - svetlo i tamno. E pa dragi moji!!! Tako neće da može!!!!
U svetu postoji više od 1000 vrsti piva, koja se dele po boji, vrsti kvasca, načinu varenja, prema sadržaju ekstrata, prema procentu alkohola, prema polaznoj sirovini i sl.. Pivo može biti svetlo ili tamno, letnje ili zimsko, bezalkoholono ili akoholno i sl.
Zadatak pravljenja podele piva čak je i velikim stručnjacima iz ove oblasti zadao glavobolje.
Generalo, sva piva se dele na dve osnovne vrste: lageri i ejlovi ( ili ale), a pored njih ima mnoooogo podvrsta. Osnovna razlika ovih vrsta je u samom procesu proizvodnje. Da li je neko pivo lager ili ejl određuje se na osnovu tipa pivskog kvasca koji se koristi i od temperature procesa. Ejlovi se prave kvascem koji počinje proces vrenja na površini i na višoj temperaturi i proces traje relativno kratko. Sa druge strane, lageri se prave kvascem koji započinje proces fermentacije na dnu i odvija se na nižim temperaturama, a traje nešto duže. Lager je mnogo popularnije pivo nego ejl. Zauzima čak 90% ukupne proizvodnje piva.
To be continued......
Ajd malo da se salimo...:D
Kako gleda pivopija kad mu na sto donesu jedno hladno toceno...:)
U predhodnom postu sam izložila koji su elementi
piva, odnosno, elementi od kojih se pivo pravi....sad ću isto to, samo
sa malo više objašnjenja!!! PIVOPIJE!!!OSNOVNO SE GRADIVO MORA ZNATI!!!
Daklem....:)..rekli smo da se pivo pravi od: Ječma (Jedmenog slada), Hmelja, Vode i Pivskog kvasca!
Ječam (Ječmeni slad):
Slad predstavlja srce i dušu piva, on je najvažniji faktor koji određuje osobine piva: ukus, boju ,gustinu i jačinu. Ječam se pretvara u slad punu šećera. Taj šećer je hrana za kvaščeve gljivice. Ovaj proces se ne menja već 6000 godina!!! Ječam se potapa u vodu i drži u njoj dok ne proklija, zatim se suši i prži. Konačni prizvod ( zrna preprženog slada) izgledaju kao mala zrna kafe. Prženjem slada formira se miri, boja, ukus i boja slada. U zavisnosti od inteziteta i dužine prženja dobija se sad koji će dati npr. pilsner zlatne boje i crni porter. Od velikog uticaja je i kvalitet slada. Što se više spada upotrebi, to je ukus piva bolji.
Hmelj:
Od hmelja pivo dobija specifičan ukus i miris, on ujedno služi kao prirodni konzervans. Kiseline koji hmelj sadrži, daju pivu gorčinu, dok njegova ulja pivu daju specifičan "biljni ukus". Na svetu postoji preko 100 različitih vrsta hmelja, ali najbolja piva se brave isključivo od jedne podvrste hmelja zvanog "Noble" ( plemeniti hmelj). Ovaj hmelj košta 20 puta vipe od običnog hmelja i gaji samo u tri male oblasti u Srednjoj Evropi. Postoje četiri vrste ovog hmelja i to su: Saaz ( gaji se u Češkoj u Bohemiji), Tettnang Tettnanger, Spalt i bavarski Hallertau Mittrlfrueh. Gajenje hmelja je od velikog značaja za hvalitet piva. Njegovo gajenje je isto kao i gajenje grožđa za vino. Klima i nega utiču na ukus i miris cvetova hmelja.
Pivski kvasac:
Pivski kavasac ima veoma važnu ulogu u proizvodnji piva. On određuje vrstu piva. Kvaščeve gljivice se zovu Saccharomyces carlsbergensis i one proizvode jednu vrstu piva, dok druge gljivice pod nazivom Saccharomyces cerevisiae, proizvode drugu vrstu piva ( jača piva). Kvasac je odgovoran za stvaranje alkohola u pivu i za prirodno gaziranje piva. On uzima šećer iz piva i pretvara ga u alkohol i ugljen dioksid. Zbog pivskog kvasca koji je pun vitamina B , pivo veoma zdravo.
Voda:
Da bi pivo bilo dobro, voda od koje se pravi mora da bude bakteriološki ispravna. Ona služi kao rastvarač. Ranije je voda određivala koja se vrsta piva od nje može proizvesti. Minerali u vodi se danas mogu menjati i prilagođavati određenoj vrsti piva. Soli u vodi utiču na reakcije koje se odvijaju u procesu proizodnje i kao takve utiču na ukus, boju i miris finalnog proizvoda.
Ovo nema nikakve veze sa pivom, al imam jedan veliki problem i moram
da ga podelim sa vama u nadi da ce te priskociti u pomoc!!!!!!
STANISLAV SE SMORIO!??!!!
Ćao drugari....:)
Posle par postova o pivskim zanimljivostima, vraćam se malo na stručnu literaturu! Ipak mora da postoji neka doza ozbiljnosti na ovom blogu.....yeah right....hahha.....šalim se...khm...ne stvarno, moj zadatak je da sve nam drage pivopije upoznam malo bolje sa njihovim (našim) omiljenim pićem....veruj te, dok učim vas, učim i sebe....Nadam da će te sa razumevanjem i zeljom čitati ovaj post....a i blog....:)...i uvek se rado vraćati na njega...:) trep,trep!
Khm.....da počnem....:)
Da li ste znali da je meso mekše i ukusnije dok se peče ako ga nalivate pivom, ili ako ga sat vremena pre pravljenja držite potopljeno u pivu.
Da li ste znali da mnogi kuvari koriste pivo umesto vode ili mleka kada pripremaju različite vrste kolača.
Da li ste znali da kožnu obuću treba povremeno brisati sa krpom umočenom u pivo, jer tako koža čuva prirodni sjaj i mekoću.
Da li ste znali da slikari koriste pivo za razrađivanje boja za akvarel, jer ono ne menja karakter boje.
Da li ste znali da je pivo odličan učvršćivač za kosu, dovoljno je samo umočiti češalj u pivo da se namesti frizura.
Da li ste znali da cveće brže raste ako ga s vremena na vreme zalijete sa pivom umesto sa vodom.
Da mi ste znali da prosečan stanovnik Srbije popije u proseku 50 do 65l piva godišnje.
....i da li ste znali da u Beogradu postoji pab u kome možete popiti pivo od borovnice.
Da ne smaram samo o suvim teorijama o nastanku piva i slično, posto bas nikoga toliko ne zanima da bi seo da čita moje eseje, rekoh sebi aj malo da se bacim na onu zanimljivu stranu, a da smaram kasnije....
Elem, sve pivopije su NADAM SE!?! cule za Oktobarfest koji se održava svake godine u Minhenu. To je tradicionalni međunarodni vašar za koji se pivo posebno sprema i čuva. Pivo pripremljeno specijalno za Oktobarfest je intezivnijeg ukusa sa većim procentom alkohola nego obicno....Za vreme trajanja ovog festa popiju se enormne količine piva! Na primer, 2005 godine je na ovom festu popijeno 6 miliona litara piva....i td. i sl.
NJAM....