Novembar
11
Ćao drugari....:)
Posle par postova o pivskim zanimljivostima, vraćam se malo na stručnu literaturu! Ipak mora da postoji neka doza ozbiljnosti na ovom blogu.....yeah right....hahha.....šalim se...khm...ne stvarno, moj zadatak je da sve nam drage pivopije upoznam malo bolje sa njihovim (našim) omiljenim pićem....veruj te, dok učim vas, učim i sebe....Nadam da će te sa razumevanjem i zeljom čitati ovaj post....a i blog....:)...i uvek se rado vraćati na njega...:) trep,trep!
Khm.....da počnem....:)
Pivo
nastaje u procesu alkoholnog vrenja iz slada (ne prevreli deo ekstrata
sladovina), etenola, hmelja, ječma (ječmenog slada), vode i
pivskog kvasca.
Voda je osnova ovog napitka i služi kao rastvarač. Od
nje takođe zavisi i kvalitet i tip piva. Soli koje su rastvorene u vodi utiču na ukus, boju i miris piva.
Slad je osnovni ekstrat piva.
Slad je isklijali ječam koji za razliku od polaznog zrna, sadrži enzime
potrebe za razgradnju skroba i proteina i omogućava dobijanje pivske
sladovine koja kasnije vrenjem daje pivo. Ječam je uglavnom osnovna
sirovina najvećeg broja piva u svetu. Od ječma zavisi punoća ukusa.
Danas se najčešće jedan deo slada zamenjuje drugim žitaricama, to su:
kukuruz, pšenica, pirinač...i sl. To se radi da bi se dobio jeftiniji,
pristupačniji proizvod i to je praksa koja je danas zastupljena u celom
svetu.
Pored
ječma žitarica koja spada u glavne sastojke piva je i hmelj. Hmelj se
uglavnom dodaje u veoma malim količinama. Služi za
konzervaciju piva i daje mu miris i gorak ukus. Gorke komponente hmelja
imaju bakterična svojstva utiču na stabilnost piva i glavni su razlog
što pivo ne sadrži i ne može sadržati štetne bakterije.
Pivski kvasac izaziva
alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljen dioksid koji
pivu daje svežinu i utiče na njegovu penušavost.
Udeo etanola zavisi od koncentracije suve materije u sladovini od koje je pivo proizvedeno i stepena vrenja.
......nastavak sledi...
